Želja se često pogrešno shvaća kao nešto negativno, ono što treba prevladati ili nadići. Međutim, ta perspektiva zanemaruje ulogu koju želja igra u ljudskom iskustvu. Želja je temeljni aspekt ljudske prirode i upravo tu i takvu energiju valja iskoristiti, transformirati kako bi olakšali duhovni rast i samospoznaju.
Dobro znamo da želja može biti izvor patnje, ali i katalizator duhovne transformacije, stoga valja proniknuti u njen koncept, istražujući razne vidove, funkcije i značaj. Također, hvalevrijedno je otkriti, što sve možemo rabiti pri radu sa željama.
Brojna lica želje
Želja je višestruka i složena pojava koja se može manifestirati u različitim oblicima i intenzitetima.
Često se kategorizira u tri osnovne vrste:
Samsarička: Ova vrsta želje je ukorijenjena u egu i vođena osjećajem nedostatka. To je želja za izvanjskim potvrdama, priznanjima, profanim zadovoljstvima i često je popraćena osjećajima privrženosti ili odbojnosti, neznanja…
Bodhicitta: Ova vrsta želje je ukorijenjena u suosjećanju i vođena osjećajem povezanosti, jedinstva. To je želja da se pomogne drugima, da se donese sreća i oslobođenje svim živim bićima, a često je popraćena osjećajima ljubavi, empatije i mudrosti.
Kundalini: Ova vrsta želje je ukorijenjena u suptilnom tijelu i vođena je osjećajem duhovne čežnje. To je želja za duhovnim rastom, samospoznajom i jedinstvom s božanskim, a često je popraćena osjećajima strahopoštovanja, čuđenja i odanosti.
Funkcija želje
Želja igra ključnu ulogu u ljudskom iskustvu, noseći dobrobit u nekoliko ključnih funkcija:
Motivacija: Želja pruža motivaciju i poticaj neophodan za osobni rast i razvoj. To je iskra koja pali plamen kreativnosti, inovativnosti i napretka.
Fokus: Želja osigurava fokus i smjer, pomaže da odredimo prioritete svojih ciljeva i težnji da ostanemo predani putu.
Energija: Želja je izrazito snažan izvor energije, tjera nas da poduzmemo nešto, slijedimo strasti i interese.
Povezanost: Želja nam omogućuje da se povežemo s drugima, da formiramo smislene odnose, da iskusimo radost i ljepotu ljudske povezanosti.
Rad sa željom
Rad sa željom uključuje višeslojni pristup:
Svijest: Prvi korak u radu sa željom je postati ih svjestan i prepoznati načine na koje pokreću naše akcije i motivaciju.
Prihvaćanje: Jednom kad postanemo svjesni svojih želja, moramo ih naučiti prihvatiti, umjesto da ih pokušavamo jednostrano potisnuti ili uskratiti.
Transmutacija: Možemo transformirati naše želje, pretvarajući ih iz izvora patnje u katalizator duhovnog rasta i spoznaje.
Integracija: Konačno, moramo integrirati želje, prepoznajući da su neodvojivi dio našeg bića.
Konkretniji pristup
Meditacija svjesnosti, također poznata kao mindfulness meditacija, prakticira se tako da pojedinac razvija svjesnost o trenutku, bez prosuđivanja, osuđivanja ili vezivanja. Praksa se fokusira na promatranje misli, osjećaja, želja i tjelesnih osjeta, onako kako dolaze i prolaze.
Priprema prostora:
Nađite mirno mjesto gdje vas ništa neće ometati. Može biti korisno imati prostirku, jastuk ili stolicu za sjedenje u udobnoj, uspravnoj poziciji. Ambijent može biti dodatno ugodan uz svijeće ili blagu glazbu.
Početak meditacije:
Zatvorite oči ili usmjerite pogled prema dolje kako biste smanjili vizualne distrakcije. Počnite s nekoliko dubokih udisaja kako biste se opustili i pripremili za meditaciju. Usredotočite se na disanje kao sidro koje vas povezuje s trenutkom.
Skeniranje tijela:
Postupno usmjerite pažnju na tijelo, primjećujući senzacije bez pokušaja da ih promijenite. Osvijestite osjećaje na tjemenu, licu, vratu, ramenima, rukama, trupu, nogama i stopalima.
Promatranje misli:
Dok sjedite, obratite pozornost na misli koje se javljaju. Umjesto da se upuštate u njih ili ih prosuđujete, jednostavno ih promatrajte. Ako primijetite da je vaš um odlutao, nježno vratite fokus na disanje.
Emocionalna svjesnost:
Obratite pozornost na sve emocije koje se pojavljuju. Promatrajte ih kao prolazne pojave, primjećujući kako se mijenjaju u intenzitetu ili obliku. Pokušajte ih ne etiketirati ni kao pozitivne ni kao negativne.
Fokus na disanje:
Kada se osjećate rastreseno, uvijek se možete vratiti disanju. Fokusirajte se na ritam udisaja i izdisaja, osjećajući zrak kako ulazi i izlazi iz vašeg tijela, ali činite to duboko, tako da osjetite udah u trbušnoj šupljini.
Dovršetak meditacije:
Nakon određenog vremena, od 5 do 30 minuta, po volji, lagano otvorite oči. Prije nego završite, odvojite nekoliko trenutaka za prijelaz natrag, primjećujući bilo kakvu promjenu u svijesti i osjećajima.
Redovita praksa:
Ključna komponenta mindfulness meditacije je dosljednost. Pokušajte vježbati svakodnevno, čak i ako je to kratko, kako biste poboljšali sposobnost ostajanja svjesnim u svakodnevnom životu.
Prakticiranje svjesnosti može biti snažan alat za razumijevanje i upravljanje željama, kao i za razvoj dublje svjesnosti i smirenosti. Pomaže u promatranju vlastitih odgovora na želje i emocionalne okidače.
Zanimljivo je to s identifikacijskim pitanjima poput tko si, što si, gdje si, čime se baviš… Kako odgovoriti na njih? Hoćeš li početi nizati suhoparne, biografske etikete koje u biti ništa suštinski ne govore? Odgovor na pitanje tko sam ja, toliko je složeno da je na njega nemoguće dati odgovor s kojim možeš biti smireno zadovoljan. Mudri kažu, sve bliže i bliže prilaziš pravom odgovoru ako otkriješ što nisi. Tekstovi koje čitate, bave se upravo time.
