Uđete u jednu prostoriju i odmah vam je ugodno. U drugoj vas nakon deset minuta nešto počne nervirati. Ne znate točno što. Možda je previše stvari. Možda je svjetlo neugodno. Možda stol stoji na mjestu na kojem vam stalno smeta. Možda imate osjećaj da je prostor hladan i sterilan. A možda vam se jednostavno ne sviđa.
Prostor u kojem živimo nije neutralna kulisa našeg života.
U njemu spavamo, radimo, jedemo, razgovaramo, odmaramo se i pokušavamo pronaći punjač koji je još jučer bio na stolu.
Zato nije neobično da način na koji je dom organiziran može utjecati na našu udobnost, koncentraciju, razinu stresa i općeniti doživljaj svakodnevice.
To ne znači da će nova boja zida izliječiti loš dan.
Ali nekoliko naizgled nevažnih stvari u prostoru može značajno promijeniti kako se u njemu osjećamo.
Nered ne smeta svima jednako, ali nekima predstavlja stalni vizualni zadatak
Čaša na stolu.
Tri računa.
Punjač.
Kutija koju trebate odnijeti u podrum.
Jakna preko stolice.
Pet stvari koje zapravo nemaju svoje mjesto.
Pojedinačno – ništa strašno.
Zajedno mogu stvoriti prostor u kojem pogled stalno nailazi na nešto što podsjeća na nedovršeni zadatak.
Nered ne djeluje jednako na svakoga. Netko može sasvim zadovoljno živjeti okružen stvarima, dok će drugu osobu ista prostorija ozbiljno iritirati.
Ali ako primjećujete da se kod kuće teško opuštate, možda problem nije u tome što vam treba novi kauč.
Možda vam treba prazna površina.
Ne morate postati minimalist
Važno je razlikovati nered od količine stvari.
Dom pun knjiga, biljaka, fotografija i predmeta koje volite može biti vrlo ugodan.
Minimalistički stan u kojem je svaka površina prazna nekome će biti raj.
Nekome će izgledati kao čekaonica privatne poliklinike.
Cilj nije ukloniti osobnost iz prostora.
Cilj je smanjiti ono što vam stvara nepotrebno opterećenje.
Ako svaki dan deset minuta tražite ključeve, problem možda nije psihologija prostora.
Problem je što ključevima treba mjesto.
Prirodno svjetlo mijenja puno više od fotografije interijera
Svjetlo snažno utječe na način na koji doživljavamo prostor, ali je važno i za naš dnevni ritam.
Izloženost svjetlu tijekom dana sudjeluje u regulaciji cirkadijalnog ritma, odnosno unutarnjeg sustava koji pomaže određivati kada smo budni, a kada pospani.
Zato ima smisla tijekom dana iskoristiti prirodno svjetlo koje imate.
Razmaknite zavjese.
Podignite rolete.
Ako radite od kuće, razmislite može li radni stol biti bliže izvoru dnevnog svjetla.
Ne morate srušiti zid i napraviti panoramski prozor.
Ponekad je dovoljno maknuti onu ogromnu biljku koja već tri godine blokira pola postojećeg.
Navečer nam ne treba operacijska sala
Suprotno vrijedi kada se približava vrijeme odmora.
Jaka stropna rasvjeta može biti praktična kada čistite, kuhate ili pokušavate pronaći nešto što vam je palo iza ormara.
Za opuštenu večer možda nije idealna.
Više manjih izvora svjetlosti često stvara ugodniju atmosferu od jedne snažne lampe na stropu.
Podna lampa uz kauč.
Stolna svjetiljka.
Prigušeno svjetlo.
Nešto toplija rasvjeta.
Nije slučajno da restorani u kojima želite ostati dva sata uglavnom ne izgledaju kao ured u 8:15 ujutro.
A što je s bojama? Nije baš tako jednostavno kao „plava smiruje“
Popularni članci o interijerima obožavaju pravila.
Plava smiruje.
Žuta usrećuje.
Crvena daje energiju.
Zelena opušta.
Problem je što ljudi nisu toliko jednostavni.
Na doživljaj boje mogu utjecati osobne preferencije, kultura, kontekst, osvjetljenje, zasićenost i nijansa.
Tamna mornarskoplava prostorija i vrlo svijetla pastelna plava nisu isto iskustvo samo zato što obje boje zovemo plavom.
Zato je puno korisnije postaviti pitanje:
Kako se vi osjećate u toj boji?
Ako obožavate tamne zidove i uz njih se osjećate ugodno, internet vas ne mora uvjeravati da cijeli stan obojite u bež.
Ako vas određena boja iritira, nema veze što je proglašena bojom godine.
Vi živite s njom.
Ne dizajnerski trend.
Raspored namještaja može svakodnevno stvarati sitnu frustraciju
Ponekad problem nije estetika nego funkcionalnost.
Ako svaki put kada prolazite dnevnim boravkom morate zaobići stol.
Ako vrata ormara udaraju u krevet.
Ako nemate gdje odložiti šalicu uz fotelju.
Ako radite za stolom na kojem nema dovoljno mjesta za ono što koristite.
Svaki od tih problema malen je.
Ali ponavlja se.
Iz dana u dan.
Dobar interijer ne mora biti spektakularan.
Trebao bi omogućiti da se kroz prostor krećete i koristite ga bez stalnog pregovaranja s namještajem.
Ponekad pomicanje jednog stola za 30 centimetara napravi veću razliku od nove dekoracije od 100 eura.
Dom treba imati zone koje odgovaraju onome što u njima radimo
Ovo je posebno postalo važno otkako mnogi barem dio vremena rade od kuće.
Ako radite, jedete, gledate televiziju i odgovarate na poslovne mailove s istog mjesta na kauču, granica između posla i odmora lako postaje mutna.
Ne treba vam zaseban kućni ured.
Ponekad je dovoljan jedan kut.
Mali stol.
Određena stolica.
Lampa koju koristite samo dok radite.
A kada završite – zatvorite laptop i maknete ga.
Takvi mali prostorni signali mogu pomoći stvaranju osjećaja prijelaza između aktivnosti.
Kauč ponovno postaje kauč.
A ne podružnica ureda s dekicom.
Buka je dio interijera o kojem gotovo nitko ne govori
Možete imati savršeno uređen stan.
Ali ako cijeli dan čujete promet, susjedov televizor, odjek iz hodnika ili svaki zvuk koji nastane u drugom dijelu doma, teško ćete uživati u njegovoj savršenoj paleti boja.
Akustika snažno utječe na doživljaj prostora.
Tvrde površine mogu povećati odjek, dok tepisi, zavjese, tapecirani namještaj i drugi mekši materijali mogu pomoći u apsorpciji dijela zvuka.
Naravno, tepih neće utišati susjeda koji je odlučio bušiti zid u nedjelju u sedam ujutro.
Za neke probleme psihologija interijera ipak nema rješenje.
Biljke mogu prostor učiniti ugodnijim
Prirodni elementi jedan su od najjednostavnijih načina da prostor djeluje življe.
Sobne biljke, pogled prema zelenilu, prirodni materijali ili čak nekoliko grana u vazi mogu promijeniti doživljaj prostorije.
Ne morate pretvoriti dnevni boravak u botanički vrt.
Posebno ako vam svaka biljka koju donesete kući umre u roku od dva tjedna.
Poanta je u osjećaju povezanosti s prirodom i vizualnoj raznolikosti koju takvi elementi mogu donijeti.
Ako niste osoba za biljke, drvo, kamen, lan, prirodne teksture i pogled kroz prozor također se računaju.
Dom koji izgleda kao katalog možda nije dom u kojem se osjećate dobro
Postoji zanimljiva razlika između prostora koji izgleda lijepo i prostora u kojem želimo živjeti.
Hotelska soba može biti savršeno uređena.
Ali nije naša.
Dom dobiva emocionalnu vrijednost kroz stvari koje nešto znače.
Fotografije.
Knjige.
Predmet donesen s putovanja.
Naslijeđena fotelja.
Glupa šalica koju nitko drugi ne razumije, ali vama je najbolja na svijetu.
To su stvari koje stvaraju osjećaj identiteta i pripadnosti.
Ne moraju odgovarati paleti boja.
Dom nije showroom.
Osjećaj kontrole možda je važniji od savršenog dizajna
Jedna od najvažnijih stvari koju nam vlastiti prostor može pružiti jest osjećaj da možemo utjecati na njega.
Možemo ugasiti svjetlo.
Otvoriti prozor.
Pomaknuti stolicu.
Zatvoriti vrata.
Pustiti glazbu.
Odabrati gdje ćemo sjediti.
Ta mogućnost prilagodbe prostora vlastitim potrebama dio je onoga zbog čega se negdje osjećamo „kod kuće“.
Zato prostor koji izgleda nesavršeno, ali je prilagođen osobi koja u njemu živi, može biti puno ugodniji od savršeno dizajniranog prostora u kojem se ništa ne smije pomaknuti.
Prije nego što kupite nešto novo, pokušajte ovaj mali eksperiment
Stanite na vrata prostorije u kojoj najviše boravite.
I nemojte gledati što biste mogli kupiti.
Pogledajte što vam smeta.
Je li pretamna?
Ima li previše stvari na vidljivim površinama?
Smeta li vam raspored?
Nedostaje li vam mjesto za odlaganje?
Je li stolica neudobna?
Je li navečer rasvjeta prejaka?
Postoji li predmet koji već dvije godine stoji tamo samo zato što ga nikada niste maknuli?
Zatim promijenite jednu stvar.
Ne sedamnaest.
Jednu.
Živite tako nekoliko dana i pogledajte postoji li razlika.
Dobar interijer nije onaj koji izgleda najbolje na Instagramu
Dobar dom trebao bi funkcionirati za osobu koja u njemu živi.
Ako vam treba potpuna tišina – uredite kutak koji je što mirniji.
Ako volite ljude – neka prostor omogućuje druženje.
Ako puno čitate – stavite dobru lampu uz mjesto na kojem čitate.
Ako mrzite spremati stvari u kutije – možda vam ne treba sustav organizacije koji uključuje 46 kutija.
Ako vam je najdraža fotelja ružna, ali u njoj možete sjediti četiri sata bez da vas išta boli?
Čestitamo.
Imate odličnu fotelju.
Jer interijer nije samo ono što gledamo.
To je prostor kroz koji svakodnevno živimo.
I možda nam zato za bolje raspoloženje ne treba potpuno novi stan.
Ponekad samo trebamo manje nereda, malo više dnevnog svjetla i mjesto na kojem konačno znamo gdje su ključevi.
Napomena: Uređenje prostora može utjecati na osjećaj ugode, svakodnevne navike i način na koji doživljavamo okolinu, ali nije zamjena za stručnu pomoć kod trajnih problema s raspoloženjem, stresom, tjeskobom ili drugim teškoćama mentalnog zdravlja. Reakcije na boje, raspored i druge elemente interijera također su individualne i ovise o osobnim preferencijama, iskustvu i kontekstu.
Čitaj još…
Kad ti misli krenu nizbrdo: Spiralling thought sindrom i kako ga zaustaviti
Decision fatigue: Zašto vas sitne odluke mogu iscrpiti više nego cijeli radni dan
Ivana Matas, rođena u Splitu, gdje odrasta i školuje se, po struci diplomirana pravnica, voli pisati, voli životinje, voli zdrav život i kvalitetnu zdravu prehranu te je svoju ljubav prema zdravom životu spojila u jedno i krenula pisati članke na temu zdravlja.
