Psihičko zdravlje i kada se zabrinuti da nešto nije u redu?

Kako razlikovati odnosno prepoznati psihički uravnoteženu osobu od one koja to nije? Ponekad je granica između norme, talenta i ludila vrlo tanka i normalno je da je laiku teško prepoznati često i vrlo suptilne znakove koje pokazuje zapravo mentalno bolesna osoba.

Statistike ukazuju na sve veći porast mentalno oboljelih, no bitno je naglasiti da postoje razlike između lakših i težih psihički poremećaja.

Teži i lakši psihički poremećaji

Pod težim psihičkim poremećajima smatraju se psihoze, od kojih je svakako najpoznatija mentalna bolest shizofrenija, za razliku od lakših  psihičkih poremećaja tzv. neuroza, kao što su  različiti anksiozni poremećaji, fobije, hipohondrija, itd.

Neki baner

Osim drastičnih promjena u ponašanju, u mentalna oboljenja mogu se svrstati i poremećaji u prehrani, spavanju, stanjima koja podrazumijevaju da se pacijent ne može oduprijeti nekom porivu (piromanija, kleptomanija, te mnoga druga). U određenim slučajevima kod nekih se ljudi može javiti i ovisnost od alkohola, droga ili nekih psihoaktivnih supstanci, što može dovesti do određenih psihoza ili neuroza.

Želite li procijeniti vaš mentalni status ili osobe do koje vam je stalo, za početak, provjerite odgovara li nekim normama i kriterijima.

Norme i kriteriji:

Prisilne radnje ili kompulzije – Događa li vam se da imate potrebu i neodoljivu želju čestog pranja ruke, provjeravanja više puta jeste li zatvorili vrata od stana ili auta, isključili svijetlo, svakodnevno i više puta usisavali stan, pretjerano čistili i sl. Ako da, onda ste zasigurno doživjeli kompulziju (ja to moram). Ovaj se simptom u psihijatriji ne smatra normalnim zato što označava neodoljivu potrebu sada i odmah da se nešto učini i da osoba više to ne može držati pod kontrolom.

Sumanute misli – Događa li vam se da imate ili ste imali ideju da neke vaše misli ili želje nisu vaše nego vam netko sa strane nameće? Ili možda znate ili živite s osobom koja je toliko uvjerena u neku svoju kažemo fiksnu ideju da koliko god se vi trudili da ju razuvjerite da nije tako, potkrepljujući i dokazima, nema šanse da ju razuvjerite. Radi se o sumanutim idejama odnosno stanju kada mozak totalno izobliči nečije ideje.

Halucinacije – Kažemo da osoba halucinira kada vidi, čuje osjeća nešto što drugi ne vide. Postoje iznimke kada osoba može da vidi nešto čega nema ili čuje glasove koji zapravo ne postoje i u normalnih ljudi kada se nađu u nekim ekstremnim situacijama  – vrućica, uzimanja raznih supstanci, stanja alkoholiziranosti.

Kako razlikovati mentalno zdravu osobu od bolesne?

Gdje je tu sad granica između zdravog i patološkog (nenormalnog)? Svjetska zdravstvena organizacija je postavila nekoliko kriterija za naše mentalno zdravlje. Pa da vidimo o čemu se radi i koji su to kriteriji.

Samokontrola

Odrasla mentalno uravnotežena osoba ima sposobnost da odloži svoje impulse, nagone i  želje za kasnije. Naravno da postoje iznimke kod djece kada nešto žele i spremni su na koje kakve nepodopštine ako im se ne udovolji.

Takvo ponašanje je neprihvatljivo za odraslu osobu. Stoga osobe kojima je ovaj kriterij narušen tj. odstupa od neke norme, često krše pravila i itekako su ”vidljivi” i privlače pozornost odnosno znaju biti nevjerojatno privlačni upravo zbog toga što su ”drukčiji” ostalih.

Zdrav osjećaj kritičnosti i preispitivanja

To bi značilo našu sposobnost da preispitujemo svoje postupke i uvjerenja, kao i informacije koje dobivamo izvana. Rađena su različita istraživanja i eksperimenti na području psihologije i ljudskog ponašanja – danas bi rekli socijalnog istraživanja koja su istraživala kako se ljudi ponašaju u nekim situacijama i kako procjenjuju što se događa odnosno u koliko mjeri koriste kriterij kritičnosti.

To bi značilo da li sve prihvaćaju ”zdravo za gotovo” što im se nudi ili imaju sposobnost kritičkog promišljanja da preispituju neke svoje postupke, uvjerenja i informacije koje nam drugi ”serviraju”. Ta su istraživanja pokazala da se više od 50 posto skloni brzom konformizmu odnosno prihvaćanju ono što im se servira, najčešće putem mas medija.

Ipak, kada je u pitanju mentalno zdravlje onda zdrav osjećaj kritičnosti podrazumijeva prije svega sposobnost da osoba ponekad i posumnja u sebe i svoja uvjerenja – ”je li to baš tako ili nije? Idem se sam potruditi i provjeriti neke činjenice”!

Ako s vremena na vrijeme sumnjate u svoje misli, preispitujete ono u što ste uvjereni desetljećima i ponekad si postavite pitanje “jesam li ja uopće normalna?”, budite sigurni da ste prošli test.

Adaptibilnost

Svatko od nas je potpuno različitog karaktera. To znači da neke osobe vole osamu tj. ne vole društvo i gužvu, a drugima se to sviđa. Netko uživa biti u centru pažnje, a nekima je muka od same pomisli na to, neki su pak uvijek ili većinom u nekom euforičnom raspoloženju a nekima je važno da je sve jasno i razumljivo, i odlučuju se za zanimanja i poslove  u kojima se svi ponašaju upravo u skladu s pravilima.

S aspekta ovog kriterija, zdrava je osoba koja se zna prilagoditi na adekvatan način različitim situacijama koje uključuje i odgovarajuće ponašanje, dakle više njih. To znači da će znati adekvatno odgovoriti: ponekad nešto prešutjeti, ponekada će odgovoriti ili neće, povući se, držati se po strani, biti asertivna, ne reagirati često impulzivno, itd.

Želim reći da je u biti svaki tip karaktera OK ali samo pod uvjetom da se ne drži rigidno samog jednog stila ophođenja, komunikacije i ponašanja, jer ne može  uključiti  i one druge. Tada govorimo o patologiji. Dakle, neprilagodljivost, rigidnost, crno-bijela slika svijeta, agresivnost, itd. Dakle, sve karakteristike osobe s poremećenom strukturom ličnosti.

Psihičko zdravlje

Photo by Hannah Busing on Unsplash

Adekvatno ponašanje

Ovaj kriterij zapravo ukazuje na to kako reagiramo na vanjski utjecaj okoline. Primjer: Vozite se tramvajem i netko vam nehotice stane na nogu. To vam se ne svidi i osjećate se povrijeđenim. Ili netko vam nešto kaže i uvrijedi vas jako. Možda se ispriča, a možda i ne. Ako ne, to onda govori o neadekvatnosti ili nedostatnosti osobe.

Adekvatna reakcija u tom pogledu bila bi da se odmaknete ili kažete osobi da se pomakne. A u drugom slučaju da se okrenete ili odete ili samo kažete ”to je samo tvoje mišljenje”. Neadekvatna reakcija je da nasrnete fizički na osobu, počnete se naguravati, psovati i vrijeđati, prijetiti pa čak i pucati.

Organiziranost i planiranje

Ova vještina podrazumijeva naše sposobnost osobe da znamo planirati i organizirati svoj život ali i adekvatno implementirati svoj plan. Plan mora biti prije svega dostižan i realan. Naime postoje osobe koji čitav život fantaziraju i maštaju o svemu i svačemu. A ništa od toga nisu u stanju sprovesti.

Ako ste i sami takvi ili poznate nekoga tko je takav a vi zaključujete da vam ili toj osobi jednostavno nedostaje volje, to baš i nije tako. Jer deficiti na ovom području mogu biti pokazatelj neke mentalne bolesti. Primjer: bipolarni afektivni poremećaj u maničnoj fazi.

Nadalje, osim toga da imamo sposobnost da postignemo ono što želimo, jednako je važna i sposobnost da to postignemo na adekvatan način. To bi značilo da su podjednako i perfekcionizam i radoholizam također indikatori koji mogu ukazivati na odstupanja od norme. Niti je dobro biti ekstremni radoholičar, a još manje težiti perfekcionizmu.

Da, radoholizam znači imati sposobnost postizanja svojih ciljeva, ali na jedan nezdrav način koji šteti i samomu radoholičaru na duge staze. A može biti toksičan i za ljude iz njegova najbliža okružja (na poslu, u obitelji, itd.). Radoholičarstvo se negativno odražava na naše opće psihofizičko zdravlje. Imate radoholičara koji pristaju da stanu i odmore se samo u jednom slučaju – doslovce kada padaju od umora. Da, takvi ostvaruju svoje ciljeve i snove, ali za koju cijenu? Odnosno je li taj cilj kojem su stremili doista i vrijedan novca koji su zaradili i potrošili – na što i koga?

Predvidivost

Nešto što se može unaprijed procijeniti, čiji se postupak može unaprijed znati. Tako nam predvidivost govori da će se osoba u nekoj situaciji kroz koju je već prošla ponašati na isti način.

Kršenje bi značilo da kada se osoba ponaša nepredvidivo – ono, znamo reći nikad ne znaš kako će reagirati kad joj kažem nešto. Ili reagira burno, ili šuti, ili se razbjesni, agresivna je itd…

Zdravo opažanje svog identiteta, tijela i života

Jeste li ikada prošli (ili vam se to često događa) da vam se čini da se vaš mozak kreće u jednom, a duša u nekom drugom smjeru? Kao da ste odvojeni od samog sebe. Jeste li se ikada osjećali kao u nekom maglovitom stanju? Ili kao da imate osjećaj da ste u snu, da ste napustili svoje tijelo i sve promatrate iz “trećeg lica”?

Ova stanja se mogu manifestirati na različite načine. Tako neke osobe imaju izmijenjen osjećaj za vrijeme. A kod nekih se javlja dojam kao da nisu ljudi, nego s neke druge planete. Tu su i neki tjelesni i kognitivni simptomi. Poput zujanja u ušima, vrtoglavica, zamagljeno razmišljanje, osjećaj kao da će ”skrenuti”, itd. Sve to još više i dodatno produbljuje frustraciju.

Kod mentalno bolesnih ljudi, takve se stanja događaju prilično često. Tada govorimo o depersonalizaciji (narušen doživljaj sebe) i derealizaciji (narušen osjećaj realnosti). I jedan i drugi mogu biti samo neki od simptoma u okviru mnogih drugih poremećaja ili stanja.

Često se javljaju kod osoba s primarnom dijagnozom anksioznog ili depresivnog poremećaja. I kod teških duševnih bolesnika sa shizofrenijom, pa je kod ovih poremećaja osjećaj nestvarnosti nešto sasvim očekivano i uvjetno rečeno ”normalna” pojava.

Osoba s mentalnim smetnjama za razliku od zdrave ima:

  • nemogućnost adekvatne realizacije ciljeva koje osoba postavlja za sebe;
  • ponašanje koje nanosi štetu samoj osobi ili ljudima koji ga okružuju;
  • stanja koja se javljaju i kod normalnih ljudi, a u bolesti vrlo često.

Treba svakako naglasiti i da je moguće razlikovati depresiju od lošeg raspoloženja na kvantitativnoj osnovi. To znači da ako se osjećate tužno dan-dva, to je OK. Nije pak OK ako to stanje tuge traje dva do četiri tjedna neprestano.

Takvo stanje zahtjeva pomoć psihijatra ili psihoterapeuta. Također, za razliku od zdrave osobe koja može doživjeti gore spomenute kriterije, međutim, ako se oni jako često manifestiraju i ometaju svakodnevnu funkcionalnost osobe, onda treba zatražiti stručnu pomoć.

piše: Mirella Rasic Paolini, holistički psihoterapeut/focusin-holisticlifestyle

Neki baner
No Comments Yet

Comments are closed