Naša svakodnevica sastoji se od malih rituala koji nam pomažu da razbijemo užurbanost dana. Ipak, ponekad nam je zaista potrebno vrijeme da ostanemo sami sa sobom, u miru svojih misli. Bilo da zaspite u hladu ispod bora ili zaplivate svako jutro prije nego što plažu preplave ostali ljubitelji unutarnjeg mira.
No, koliko zapravo treba trajati godišnji odmor? Teško je zamisliti cijelu godinu u kojoj smo konstantno napeti (uz iznimke) i gdje ga možemo resetirati samo nekoliko tjedana godišnje. Nakon posla nas čeka drugi dio dana, rad kod kuće, briga za kućanstvo, obitelj te pronalazak vremena za sebe, što nam oduzima slobodne trenutke. Unatoč tome, većina se prilagodila ovakvom životnom stilu, no dugoročno, takav način života može značajno utjecati na mentalno zdravlje.
Mnogi psihoterapeuti primjećuju povećanu potražnju u svojoj struci, osobito nakon krize koju je izazvala pandemija. Poslijepandemijsko razdoblje donosi i ekonomske izazove poput inflacije i rasta cijena, što dodatno opterećuje naš um i duh.
Sada je ključno pronaći dobar balans. Može li tri tjedna potpunog odmora biti dovoljno da se barem djelomično resetiramo? Definitivno više od samo dva (alanfordovski).
Koliko dana odmora zaista treba da “kliknemo” s odmorom?
Znanost sugerira da je osam dana prekretnica. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Happiness Studies, ljudi pokazuju najviše razine opuštenosti i psihološke dobrobiti nakon osmog dana odmora. Prvih nekoliko dana tijelo i um tek ulaze u fazu detoksikacije od stresa – prestajemo provjeravati mailove, odgovarati automatski na poruke i planirati svaki trenutak. Pravi odmor počinje tek kada prestanemo “razmišljati kao radnik”.
Idealno trajanje odmora, prema većini psiholoških modela, iznosi tri tjedna, ali ne nužno u komadu. Kombinacija jednog duljeg odmora i nekoliko kraćih tijekom godine ima bolji učinak na dugoročnu otpornost na stres. Prvi tjedan tijelo se privikava, drugi opušta, treći tek nudi prostor za stvarnu regeneraciju.
Važno je i kako se odmaramo – nije svaki godišnji reset. Ako sa sobom nosimo laptop, stalno radimo “usput” ili smo pod stresom zbog putovanja, mozak ne razlikuje to od svakodnevice.
Traženje ravnoteže
Skočiti u more može popraviti svaki, čak i najgori dan. Sol na koži i u kosi, svježa smokva iz susjedovog vrta, riba na gradele i čaša crnog domaćeg vina. Hedonizam u svojoj suštini može pozitivno utjecati na naše raspoloženje.
Ipak, za mnoge je takav hedonizam nedostižan luksuz, a budućnost može donijeti i teže situacije. Koliko ljudi zapravo može priuštiti ljetovanje? Kako ćemo se nositi s nesnosnim gužvama na autocestama prema moru i ekstremnim vrućinama koje klimatske promjene donose? Čini se da će se koncepti godišnjih odmora mijenjati, dok će naša potraga za balansom postajati još intenzivnija.
Okrenimo se sebi i potražimo unutarnji mir dan po dan. Vrijeme će donijeti promjene koje će se uhvatiti u koštac s problemima modernog čovjeka, koji su zasigurno drugačiji od problema prije dvadeset godina.
Zaključak za kraj
Naš živčani sustav nije dizajniran za stalnu dostupnost, multitasking i visoku razinu stimulacije. Barem osam dana odmora godišnje trebalo bi biti sveto pravilo – za regeneraciju tijela i uma. A kad možemo – uhvatimo i više. Ne zato što smo “lijeni”, već zato što smo ljudi.
Vrijeme će donijeti promjene, a mi moramo naučiti kako odmor učiniti svetinjom, a ne privilegijom. Pronađimo svoj mir, dan po dan. I zapamtimo: odmor nije bijeg od života – to je vraćanje životu.
Ivana Matas, rođena u Splitu, gdje odrasta i školuje se, po struci diplomirana pravnica, voli pisati, voli životinje, voli zdrav život i kvalitetnu zdravu prehranu te je svoju ljubav prema zdravom životu spojila u jedno i krenula pisati članke na temu zdravlja.
