Iako pogađaju gotovo svakog drugog odraslog čovjeka, hemoroidi i dalje ostaju tema o kojoj se govori potiho – ako uopće. Ova vrlo česta, ali i izlječiva tegoba često je izvor srama, nelagode i nepotrebnog odgađanja pregleda. No zašto je tako?
🧠 Što neurologija i psihologija kažu o tome?
Istraživanja u području neuroznanosti i socijalne psihologije pokazala su da teme koje uključuju intimne dijelove tijela i funkcije eliminacije aktiviraju dijelove mozga povezane s nelagodom i osjećajem društvenog odbacivanja (npr. insula i anteriorni cingularni korteks). Ljudi instinktivno izbjegavaju raspravu o “neugodnim” temama jer ih mozak povezuje s prijetnjom društvenoj prihvaćenosti.
Dodatno, istraživanja pokazuju da sram vezan uz vlastito tijelo ili tjelesne funkcije može dovesti do povećanog rizika za anksioznost i odgađanje medicinske pomoći, što često pogoršava kliničku sliku.
🔍 Kako nastaju hemeroidi?
Hemoroidi nastaju kada dođe do otečenosti i upale venskih struktura oko anusa. Taj proces pokreće kombinacija fizičkih i životnih faktora:
🔹 Nepravilna prehrana (nizak unos vlakana)
🔹 Dugotrajno sjedenje – često profesionalno uvjetovano
🔹 Tjelesna neaktivnost
🔹 Kronični zatvor ili proljev
🔹 Trudnoća i hormonalne promjene
🔹 Pretilost – masno tkivo povećava pritisak na vene zdjelice
🔹 Genetska predispozicija za slabost venskih zalistaka
Zanimljivo je da gastroenterološke studije pokazuju kako više od 70% ljudi u razvijenim zemljama ima neku razinu hemoroidalne bolesti, i to često prije 50. godine života.
📌 Simptomi: kada potražiti pomoć?
Simptomi hemeroida mogu biti:
🔴 Krvarenje pri pražnjenju crijeva
🔴 Bol ili peckanje pri sjedenju
🔴 Osjećaj nepotpunog pražnjenja
🔴 Svrbež i iritacija u analnom području
🔴 Vidljiva ili opipljiva kvržica
Unutarnji hemeroidi često prolaze neprimijećeno dok ne dođe do krvarenja. Vanjski pak mogu biti vrlo bolni, osobito ako dođe do stvaranja tromba.
✅ Terapija i znanstveno potkrijepljene preporuke
Liječenje uključuje lokalne masti i čepiće, ali i oralne venoaktivne lijekove koji pomažu ojačati stijenke vena.
🔬 Studije u farmakologiji pokazuju da flavonoidi (kao što su diosmin i hesperidin) imaju antiinflamatorno i venotoničko djelovanje, čime olakšavaju simptome.
📌 Higijena je ključna: nježno pranje nakon svakog pražnjenja, bez agresivnih sapuna.
📌 Prehrana bogata vlaknima – povrće, voće, zobene pahuljice, lanene sjemenke
📌 Povećanje unosa vode – 2–2,5 litre dnevno
📌 Kretanje – već 30 minuta hoda dnevno smanjuje rizik od nastanka hemeroida
Foto: Canva
🧠 Bonus savjet iz područja psihologije i psihijatrije:
Znanstveno je potvrđeno da kronični stres i anksioznost mogu pogoršati funkciju probavnog trakta, dovesti do disbioze crijeva i izazvati zatvor. To pak dodatno povećava pritisak u zdjelici i time rizik od razvoja hemeroida. Psihosomatski pristup liječenju, uključujući mindfulness, kognitivnu bihevioralnu terapiju ili terapiju disanjem, može posredno poboljšati i simptome hemeroida.
💬 Za kraj: Ne šuti, ne trpi, ne čekaj.
Hemoroidi nisu sramota. Oni su znak da ti tijelo šalje poruku – da usporiš, promijeniš navike i brineš se o sebi. Rano liječenje znači manje boli, brži oporavak i veći osjećaj kontrole nad vlastitim tijelom. 🙏
Ivana Matas, rođena u Splitu, gdje odrasta i školuje se, po struci diplomirana pravnica, voli pisati, voli životinje, voli zdrav život i kvalitetnu zdravu prehranu te je svoju ljubav prema zdravom životu spojila u jedno i krenula pisati članke na temu zdravlja.
