Postoji nešto gotovo luksuzno u mogućnosti da usred dana jednostavno legnete, zatvorite oči i nestanete na dvadesetak minuta. A onda se probudite kao novi čovjek. Barem u teoriji. U praksi postoji i ona druga verzija: legnete „samo malo“ u 15 sati, otvorite oči u 17:40, ne znate koja je godina, a navečer u jedan ujutro gledate u strop i pitate se zašto ne možete zaspati.
Poslijepodnevno spavanje može biti korisno, ali puno ovisi o tome kada spavamo, koliko dugo spavamo i zbog čega smo uopće odlučili odrijemati.
Kratko drijemanje može povećati budnost i pomoći nam da lakše izguramo ostatak dana. Međutim, dugo ili prekasno spavanje može smanjiti potrebu organizma za snom navečer i tako poremetiti uobičajeni ritam.
Zato odgovor na pitanje je li zdravo spavati poslijepodne svaki dan nije jednostavno da ili ne.
Prvo treba razlikovati dvije stvari koje često trpamo u istu ladicu.
Umorni ste ili vam se stvarno spava?
Nakon osam sati rada možete biti potpuno iscrpljeni, ali to ne znači nužno da ste pospani.
Umor i pospanost nisu ista stvar.
Umor može biti fizički ili mentalni. Možemo biti iscrpljeni nakon napornog dana, treninga, dugog sastanka ili nekoliko sati intenzivne koncentracije, a da tijelo zapravo nije spremno za san.
Pospanost izgleda drugačije.
Kapci postaju teški.
Teško zadržavamo koncentraciju.
Zijevamo.
Glava počinje padati.
Imamo osjećaj da bismo mogli zaspati čim zatvorimo oči.
Ako ste samo umorni, možda će vam više pomoći kratka šetnja, istezanje, izlazak na dnevno svjetlo ili jednostavno odmak od računala.
Ako se doslovno borite da ostanete budni, kratko drijemanje ima puno više smisla.
Koliko bi trebalo trajati poslijepodnevno spavanje?
Ako ste ikada odspavali dva sata poslijepodne i probudili se potpuno dezorijentirani, znate da više sna tijekom dana ne znači nužno i više energije.
Za većinu ljudi praktičniji je kratak odmor od otprilike 20 minuta.
Cilj je probuditi se prije nego što san postane dovoljno dubok da buđenje postane teško.
Možete, primjerice, postaviti alarm na otprilike pola sata ako znate da vam treba nekoliko minuta da zaspite.
Kratko drijemanje može biti dovoljno da se osjećate odmornije, a istodobno je manja vjerojatnost da ćete se probuditi s osjećajem kao da vas je netko teleportirao iz 2007. godine.
Zašto se nakon dugog drijemanja osjećamo još gore?
Razlog je fenomen poznat kao inercija sna.
Ako se probudimo iz dublje faze sna, mozgu može trebati neko vrijeme da ponovno postigne punu budnost.
Rezultat?
Teška glava.
Usporeno razmišljanje.
Lošija koncentracija.
I neodoljiva potreba da se zapitate zašto ste uopće legli.
Zbog toga kratko drijemanje često bolje funkcionira kada se nakon buđenja morate vratiti poslu, učenju ili drugim obavezama.
Kada je najbolje vrijeme za drijemanje?
Mnogi ljudi prirodno osjećaju pad energije u ranom poslijepodnevnom dijelu dana.
To je uglavnom puno bolji trenutak za kratki odmor nego kasno poslijepodne ili navečer.
Zašto?
Što se više približavamo vremenu u kojem inače odlazimo u krevet, to poslijepodnevno spavanje lakše može početi konkurirati noćnom snu.
Ako odspavate dugo u 18 sati, možda ste upravo potrošili dio pospanosti koja bi vam trebala nekoliko sati poslije.
I onda nastaje poznata situacija:
„Popodne sam morao odspavati jer sam bio neispavan.“
Nakon toga navečer ne možete zaspati.
Sljedećeg jutra ponovno ste neispavani.
Poslijepodne opet morate spavati.
I vrlo brzo nastaje začarani krug.
Može li drijemanje nadoknaditi lošu noć?
Može pomoći da se tijekom dana osjećamo budnije, ali nije potpuna zamjena za dovoljno kvalitetnog noćnog sna.
Ako ste jednu noć loše spavali, kratko drijemanje može biti korisno.
Ali ako redovito spavate premalo tijekom noći pa pokušavate svaki dan „zakrpati“ deficit poslijepodnevnim snom, problem zapravo ostaje.
Posebno je važno obratiti pozornost na razlog zbog kojeg ste toliko pospani.
Povremena pospanost nakon napornog dana nije neobična.
Ali ako svake večeri dovoljno spavate, a tijekom dana svejedno jedva držite oči otvorene, to je nešto sasvim drugo.
Je li onda zdravo spavati poslijepodne baš svaki dan?
Za osobu koja noću normalno spava, nema problema s uspavljivanjem i osjeća se dobro nakon kratkog ranoposlijepodnevnog odmora, svakodnevno drijemanje ne mora samo po sebi biti problem.
Važnije je kako ono utječe na ostatak vašeg sna i funkcioniranje tijekom dana.
Ako odrijemate dvadesetak minuta i nakon toga ste svježiji, a navečer normalno zaspite, vaša rutina očito vam odgovara.
Ako drijemanje redovito traje satima, budite se potpuno slomljeni ili zbog njega navečer ne možete zaspati, vrijeme je za promjenu.
A ako vam je svakodnevni san tijekom dana potreban samo da biste uopće mogli normalno funkcionirati, vrijedi se zapitati zbog čega ste toliko pospani.
Kada pretjerana dnevna pospanost zaslužuje pažnju?
Postoji važna razlika između:
„Volim odspavati 20 minuta poslije ručka“
i
„Ne mogu izdržati dan bez spavanja.“
Ako redovito spavate dovoljno, a ipak imate izraženu dnevnu pospanost, često nekontrolirano zaspite, glasno hrčete uz prekide disanja ili se nakon cijele noći sna redovito budite neodmorni, razgovor s liječnikom ima smisla.
Ponekad problem nije u potrebi za drijemanjem nego u kvaliteti noćnog sna.
I upravo zato ne treba mjesecima pokušavati liječiti dnevnu pospanost još većom količinom dnevnog spavanja bez pitanja zašto se ona uopće pojavljuje.
Pravilo je zapravo vrlo jednostavno
Ako vam se stvarno spava, kratko i dovoljno rano drijemanje može biti sasvim dobar način za vraćanje energije.
Ako ste samo mentalno iscrpljeni, prvo pokušajte napraviti pauzu bez spavanja.
A ako poslijepodnevni odmor počne uništavati noćni san, prestao je raditi ono zbog čega ste ga uveli.
Drugim riječima, poslijepodnevno spavanje nije ni loša navika ni čudesni trik za zdravlje.
To je alat.
A dobar alat treba koristiti u pravo vrijeme i u pravoj mjeri.
Jer idealno drijemanje završava tako da ustanete odmorniji.
Ne tako da se probudite dva i pol sata poslije, ne znate gdje ste i u panici provjeravate je li jutro ili večer. 😹
Ivana Matas, rođena u Splitu, gdje odrasta i školuje se, po struci diplomirana pravnica, voli pisati, voli životinje, voli zdrav život i kvalitetnu zdravu prehranu te je svoju ljubav prema zdravom životu spojila u jedno i krenula pisati članke na temu zdravlja.
