Smrznuti jogurt posljednjih je godina ponovno postao ozbiljna konkurencija klasičnom sladoledu. Izgleda gotovo jednako dobro. Hladan je, kremast i sladak, a uz njega često dolaze riječi poput jogurt, manje masnoće, žive kulture i probiotici.
I tu naš mozak vrlo brzo napravi računicu.
Jogurt je zdrav.
Smrznuti jogurt je jogurt.
Dakle, upravo smo umjesto deserta odabrali praktički zdrav doručak.
Polako.
Smrznuti jogurt može biti sasvim dobar desert, a ovisno o proizvodu može imati i neke nutritivne prednosti u odnosu na određene vrste sladoleda. Ali oznaka „jogurt“ ne znači automatski da pred sobom imate nutritivno superiornu opciju.
Ponekad ćete se iznenaditi kada usporedite deklaracije.
Je li smrznuti jogurt zdraviji od sladoleda?
Najtočniji odgovor glasi:
Ovisi koji smrznuti jogurt uspoređujemo s kojim sladoledom.
Recepture se značajno razlikuju.
Klasični sladoled uglavnom se proizvodi od mlijeka i/ili vrhnja, zbog čega često sadrži više ukupnih i zasićenih masti.
Smrznuti jogurt temelji se na jogurtu ili fermentiranoj mliječnoj bazi te određene varijante mogu sadržavati manje masti.
Ali onda dolazimo do šećera.
Kiselkast okus jogurta proizvođači često balansiraju dodavanjem šećera, zbog čega smrznuti jogurt nije nužno opcija s manje šećera od sladoleda. Neki proizvodi mogu ga imati jednako ili čak više.
Zato ne postoji jednostavna formula:
smrznuti jogurt = zdravo, sladoled = nezdravo.
Treba pogledati konkretan proizvod.
Manje masti ne znači automatski manje kalorija
Ovo je jedna od najčešćih prehrambenih zamki.
Na pakiranju velikim slovima piše:
LOW FAT.
I naš mozak pročita:
MOGU POJESTI DUPLO.
Samo što proizvod s manje masti i dalje može sadržavati značajnu količinu šećera i energije.
Ako vam je važan energetski unos, korisnije je pogledati ukupnu nutritivnu deklaraciju nego se fokusirati na jednu marketinšku tvrdnju s prednje strane pakiranja.
I obratite pažnju na veličinu porcije.
Vrijednosti na deklaraciji možda su navedene za 100 grama proizvoda, dok porcija koju stvarno pojedete može biti znatno veća.
A što je s proteinima?
Budući da govorimo o jogurtu, mogli bismo očekivati da smrznuta verzija automatski bude odličan izvor proteina.
Ne nužno.
Količina proteina ovisi o recepturi i vrsti proizvoda. Neke varijante, primjerice one napravljene od baza s većim udjelom proteina, mogu ih sadržavati više, dok druge mogu imati relativno skromne količine.
Isto vrijedi za sladoled.
Ako vam je proteinski sadržaj važan, deklaracija ponovno pobjeđuje pretpostavku.
Riječ „jogurt“ na čašici ne govori nam dovoljno.
„Sadrži probiotike“ zvuči odlično, ali postoji kvaka
Ovo je možda najveći zdravstveni adut smrznutog jogurta.
Jogurt nastaje fermentacijom pomoću bakterijskih kultura, a neki smrznuti jogurti mogu sadržavati žive mikroorganizme i u trenutku konzumacije.
Međutim, nije svaki proizvod jednak.
Proces proizvodnje, zamrzavanje, skladištenje i sama formulacija proizvoda mogu utjecati na preživljavanje mikroorganizama. Osim toga, sama činjenica da proizvod sadrži određene žive kulture ne znači automatski da će pružiti isti učinak kao probiotički proizvod s jasno definiranim sojevima i količinama.
Ako vam je cilj unos probiotika, običan fermentirani mliječni proizvod s jasno navedenim kulturama može biti pouzdaniji izbor od deserta koji smo kupili prvenstveno zato što je ukusan.
Smrznuti jogurt ipak ostaje – desert.
A onda dolazimo do najveće zamke: dodaci
Samoposlužne frozen yogurt trgovine genijalan su koncept.
Uzmete čašicu.
Natočite jogurt.
Dodate malo jagoda.
Još malo borovnica.
I onda ugledate čokoladne mrvice.
Pa kekse.
Pa komadiće brownieja.
Pa karamelu.
Pa čokoladni preljev.
Pa granolu jer granola zvuči zdravo.
I odjednom držite desert koji teži kao manja kućna mačka.
Dodaci mogu potpuno promijeniti nutritivni sastav obroka.
Svježe voće, manja količina orašastih plodova ili nekoliko komadića tamne čokolade sasvim su druga priča od velike količine keksa, bombona, slatkih preljeva i drugih dodataka.
Naravno, ako želite desert s keksima i čokoladnim preljevom – pojedite ga.
Samo ga nemojmo nakon toga pokušavati administrativno proglasiti salatom zato što je ispod svega bio jogurt.
Što je onda bolji izbor ako pazite na šećer?
Nemojte pretpostaviti da je to automatski smrznuti jogurt.
Pogledajte deklaraciju.
Posebno obratite pažnju na ukupne ugljikohidrate i šećere, a gdje je navedeno i na količinu dodanih šećera.
Proizvodi se međusobno mogu značajno razlikovati.
Ako kupujete desert u slastičarnici gdje nutritivni podaci nisu dostupni, jednostavno odaberite razumnu porciju i uživajte u njoj.
Jedan desert neće odrediti kvalitetu vaše prehrane.
A ako pazite na zasićene masti?
Tu određeni smrznuti jogurti mogu imati prednost pred punomasnim sladoledom jer mogu sadržavati manje zasićenih masti.
Ali ponovno – provjerite konkretan proizvod.
Danas postoje sladoledi s vrlo različitim sastavima, kao i smrznuti jogurti od punomasnih mliječnih baza.
Osobama kojima je liječnik preporučio ograničavanje unosa zasićenih masti važnija je ukupna prehrana i konkretna deklaracija nego kategorija deserta.
Foto: Canva
Imate intoleranciju na laktozu? Jogurt nije automatski siguran izbor
Ovdje vrijedi biti posebno oprezan s jednom čestom pretpostavkom.
Fermentirani mliječni proizvodi nekim osobama s intolerancijom na laktozu mogu biti lakše probavljivi od drugih mliječnih proizvoda, ali to ne znači da svaki smrznuti jogurt ne sadrži laktozu.
Može je sadržavati.
Isto tako postoje sladoledi bez laktoze, kao i biljne alternative.
Ako imate intoleranciju, provjerite sastav konkretnog proizvoda i birajte prema vlastitoj toleranciji.
Kod alergije na mliječne proteine situacija je drugačija – proizvod bez laktoze i dalje može sadržavati mliječne proteine i nije zbog toga automatski prikladan.
Što će vas bolje zasititi?
Sladoled obično sadrži više masti, što može utjecati na njegovu teksturu, okus i osjećaj zadovoljstva nakon porcije.
I tu dolazimo do dijela prehrane koji se često izgubi među tablicama kalorija.
Je li vam desert koji ste odabrali uopće zadovoljio želju za desertom?
Ako želite sladoled, a umjesto njega pojedete veliku porciju smrznutog jogurta s pet dodataka jer ste uvjereni da je „zdraviji“, možda niste napravili nikakvu posebnu nutritivnu pobjedu.
Ponekad je manja porcija onoga što stvarno želite bolji izbor od velike količine zamjene koja vas nije zadovoljila.
Pa što onda staviti u čašicu?
Ako želite jednostavniju verziju smrznutog jogurta, možete krenuti ovako:
Odaberite manju ili srednju porciju.
Dodajte svježe voće.
Ako želite nešto hrskavo, dodajte malo orašastih plodova.
Ako želite čokoladu – stavite malo čokolade.
Ne morate desert pretvoriti u matematički zadatak.
Poanta nije napraviti „savršeno zdrav“ frozen yogurt.
Poanta je da nekoliko dodataka vrlo lako pretvori relativno jednostavan desert u obrok s puno većom količinom energije i šećera nego što očekujemo.
I pobjednik je… onaj koji vam se više jede
Dosadan odgovor?
Možda.
Ali prilično realan.
Ako uspoređujemo dvije konkretne deklaracije, jedan proizvod može imati manje kalorija, drugi manje šećera, treći manje zasićenih masti, a četvrti više proteina.
Ne postoji univerzalni pobjednik.
Smrznuti jogurt može biti odličan izbor.
I sladoled može biti odličan izbor.
Oboje su deserti i nijedan ne mora dobiti etiketu „zabranjene hrane“.
Ako vam se jede smrznuti jogurt – uzmite smrznuti jogurt.
Ako već cijeli dan razmišljate o kuglici pistacije – uzmite pistaciju.
Jer zdrav odnos prema prehrani ipak se ne gradi odlukom između dvije čašice deserta.
Gradi se onime što radimo većinu vremena.
A povremeni sladoled?
On samo čini život malo ukusnijim.
Napomena: Ovaj je članak informativnog karaktera i ne zamjenjuje individualni savjet liječnika, nutricionista/dijetetičara ili drugog kvalificiranog zdravstvenog stručnjaka. Nutritivni sastav sladoleda i smrznutog jogurta znatno se razlikuje među proizvodima, stoga kod posebnih prehrambenih potreba, alergija, intolerancija ili zdravstvenih stanja provjerite deklaraciju i prema potrebi se posavjetujte sa stručnom osobom.
Otkrij još odličnih recepata…
Brzi cheesecake s cimetom – desert za muškarce koji ne vole čekati
Umak od jogurta i metvice – savršeno osvježenje
Ivana Matas, rođena u Splitu, gdje odrasta i školuje se, po struci diplomirana pravnica, voli pisati, voli životinje, voli zdrav život i kvalitetnu zdravu prehranu te je svoju ljubav prema zdravom životu spojila u jedno i krenula pisati članke na temu zdravlja.
