Dogodilo se najgore. Rusija je napala Ukrajinu i usitnila ju svojim blitzkriegom. U trenutku dok ovo pišem, ruske elitne postrojbe su pred osvajanjem Kijeva. Na černobilskoj nuklearki vijori se ruska zastava, a sablasne vijesti koje nam stižu užasno podsjećaju na davno proživljene traume Domovinskog rata.
Nažalost, ništa nije davno, sve je jučer. Sirene, razrušene kuće, odjekivanje granata. Svi se sa strepnjom pitamo može li Ukrajina to izdržati?
Rusija je iskoristila lažnu sigurnost Ukrajine i ostvarila svoj višegodišnji plan invazije. ”Obratna Oluja” tako je u nepuna 24 sata prekinula sve komunikacijske tokove i stvorila ruske transverzale za brzo prebacivanje snaga i logistike.
Osvajanje Donjecka, Luganske oblasti te Krima bila je šahovski pripremljena partija u nekoliko poteza. Car Putin svoje iskustvo rada u tajnim službama + psihološki rat zastrašivanjem i demoraliziranjem ukrajinske vojske uspješno je prenio u mračnu stvarnost 21. stoljeća. Kao da je luđaku bitna godina u kojoj živi.
Svijet nudi samo verbalne reakcije
Žalosno ali istinito, svijet na ovaj sukob reagira tek verbalno. Teatar apsurda je taj što svaka pressica NATO-a ili Bijele kuće te prijetnje Europe i svijeta sankcijama samo daju na vremenu ruskoj invaziji da odradi svoje. Dok ćete ovo čitati već ćete biti ”generali poslije bitke”, a noć će jezivo svjetlucati od ruskog raketiranja. Nadajmo se da Ukrajina neće šaptom pasti. Ruski malj može zaustaviti samo oružano protudjelovanje NATO-ih snaga.
No, Putin je i sankcije i strah od sumraka čovječanstva ukalkulirao u svoj opasan plan. Odlučio je ići do kraja kao da mu je preostalo još mjesec dana života pa da ode s ”velikim praskom”. Svijet je znao za rat i blagoslovio je ovo razaranje kao što je blagoslovio i ono u Hrvatskoj. Je li ovo Putinov ”salto mortale”? Sve ovisi o reakciji svijeta jer, za sada, Ukrajina ne pokazuje neku odlučnost, snagu i organizirani otpor. Kad bi Ukrajina mogla odolijevati barem mjesec dana, vjerujem da bi se mogle organizirati dragovoljne postrojbe opremljene za gerilski rat. Partizanski rat spominju i ruski analitičari.
Ukrajina kao izvor hrane za Europu, hoćemo li gladovati?
Uz sve strahote rata mijenja se i politička paradigma. Državne granice više nisu slovo svetog pisma. Sad slijedi i reakcija na Balkanu gdje bi Vučić mogao doći na sličnu ideju s Republikom Srpskom.
Bosna bi tako mogla postati novo žarište problema, a urušavanje fiktivnog europskog mira kaskadno bi se urušavao jer nitko ne bi potezao nuklearno oružje već bi bolja taktika i strateško vojno postavljanje odlučivalo o budućoj kartografiji Europe.
Ne zaboravimo i gospodarski efekt gubitka te nedostatak hrane koju je velikim udjelom proizvodila Ukrajina. Val izbjeglica pritiskat će sa svih strana, a koridore bi mogli tražiti i izbjeglice iz Turske, Grčke, Bosne i Hercegovine te Srbije.
Dok Rusi plešu svoje vražje kolo nasred Ukrajine, ”Voštani Biden” je neodlučan. Kao da nema ideju kako dalje. Trump mu se podsmjehuje. On bi, kao, znao.
Zaigra li Putin na najjaču kartu ovo bi mogao postati Treći svjetski rat s najviše žrtava do sada.
Čeka li nas ”hladno ljeto” i duga nuklearna zima pokazat će idućih pet ”olujnih” dana u Ukrajini. Ovako, samo se molim da ulazak Rusa u Kijev ne bude sličan ulasku u Berlin 1945. kad je ruska vojska masovno zlostavljala Berlinčanke.
rođen je 1973. godine u Zagrebu. Nakon završene srednje komercijalne škole upisuje Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, gdje nakon nekoliko položenih ispita, zbog zdravstvenih problema (tetraplegija) zamrzava status studenta. Diplomirao je logoterapiju.
Od 1991. poeziju i prozu objavljuje u hrvatskim književnim časopisima. Kolumnist je, recenzent, tekstopisac za brojne glazbenike. Njegova poezija je 2003. ukoričena u zajedničkoj zbirci Svjetlost ognjišta, a zatim objavljuje i dvije vlastite zbirke poezije (Šetnja života, Naklada Uliks, Rijeka, 2004. i Krug dana, Art studio Hagall, Rab, 2012.) te pet romana za odrasle (Fifty-Fifty, Naklada Uliks, Rijeka, 2013. Kako si ga tražila, Naklada Uliks, Rijeka, 2017. Pukovnikova ljubav 2019. Naklada Uliks – Rijeka) te Molitelj, Funditus, Zagreb, 2014.) Žanin gambit (Funditus, Zagreb, 2016.) Izašla su mu i dva bestselera za djecu, avanturistički roman za djecu Bornin vremeplov (Funditus, Zagreb, 2016.) te nastavak istog, Borna na Rabu (Funditus, Zagreb, 2018.). 2020. godine objavljuje zvučni roman za djecu ”Modri zvjezdani vlak” na YouTube kanalu ”Naklada Uliks – Rijeka”. Iste godine svojim romanom “Bok Roko!” pobjednik je natječaja Zvonko kojeg je raspisalo Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade / Klub prvih pisaca. 2021. u nakladi ”Naklada Uliks, Rijeka) izlazi mu drugo izdanje njegovog autobiografskog bestselera ”Fifty-Fifty”. Član je DKH ogranak u Rijeci. Na Petrarca Festu 2015. osvaja treću nagradu za najbolji sonet.