Uz ostalo, obavljao je PR, vodio nakladničku djelatnost kao urednik, lektor i koautor. Izrađivao plan i program godišnjih aktivnosti. Držao prigodne govore i organizirao, moderirao te bio domaćin na raznim eventima, predavanjima i drugim manifestacijama Matice. Pisao članke za časopis „Vijenac” itd. Trenutno je angažiran na projektu seminara filozofije i religije koji je predstavio za naš portal.
Kako se pojavila vaša ljubav prema filozofiji?
U svom filozofijskom obrazovanju, naviše sam se oslanjao na predavanja akademika B. Despota, nastojao pronaći izlaz iz onoga što je Despot nazvao „Vidokrugom apsoluta”. Istodobno je u meni rasla slutnja da je filozofija nešto više od svega što mogu susresti u sklopu studija. Zatim sam, vođen tim unutarnjim impulsom, konzultirao i sve alternativne, duhovne, ezoterijske i ine puteve, tražeći ono što bi zacijelilo duhovni jaz u nutrini.
Napokon se iskristalizirala slika integralne duhovnosti, koja je, prema mojim saznanjima i unutarnjoj intuiciji, predstavljala izvorno značenje riječi filozofija. Kao takva, uključivala je sve vidove duhovnog pregnuća, nazivali ih mi danas religijom, znanošću, filozofijom ili nekako drugačije.
Smatram da je period nazvan neoplatonizmom dokaz za takav moj stav, a upravo to razdoblje od 3. do 6. stoljeća, pokazuje da posvećenicima Istine u davna vremena geografske, jezične ili kulturne granice (ukratko; sve što čini površinu života), nimalo nisu smetale da u naoko različitim duhovnim pravcima prepoznaju dubinski isto i vječno jedinstvo Duha. Platonička teologika ili filozofija je imala povlašten status i mnoge druge struje iz istog duhovnog vrela (okupljene u onodobnoj Aleksandriji), tražile su suradnju i inspiraciju u tradiciji platoničke Akademije.
O filozofiji i duhovnosti putem komunikacije
Kako je nastao projekt seminara filozofije i religije? Kakav je njegov koncept i po čemu je on autentičan za razliku od ostalih programa koji proučavaju istoimena područja?
Težnja profesora V. Abramovića ka slobodnom okupljanju duhovnih srodnika te širenju znanja i ideja neovisno o institucijama, njihovim deskriptivnim i preskriptivnim kanonima van kojih nije dozvoljeno javno govoriti, našla je svoj izraz u vidu ovoga projekta, u suradnji s istomišljenicom, Sanjom Vlahović. U sveopćoj posredovanosti svega sa svime, čiji je najeklatantniji primjer internet, željelo se iskoristiti taj medij svih medija, da bi se povezalo pojedince istih duhovnih, slobodarskih stremljenja i otvorilo prostor za ono istinski bitno (nasuprot moru trivijalnosti i vulgarnosti kojima se medijski prostor neprekidno kontaminira).
Specifičnost je ovog projekta možda u tome što nije vođen drugim interesima osim navedenih, nastoji afirmirati i manje ili nimalo poznate sudionike. Naglasak stavlja na kvalitetu sadržaja umjesto na količinu „lajkova” i pregleda.
Kakva su vaša predavanja i na čemu se baziraju, koje su glavne poruke koje želite prenijeti ljudima?
Prvo predavanje pod nazivom „Integralna duhovnost” posvećeno je „raščišćavanju” terena – lučenju filozofijskog od ne filozofijskog u onome što nominalno slovi kao filozofija, zatim detektiranju uzroka današnjeg, nezavidnog statusa filozofije u svijetu nihilizma, te, napokon, ukazivanju na to kako s istinskom filozofijom stvar stoji, Iduće predavanje, koje je u pripremi, pozabavit će se upravo tim arhetipom filozofije, nazvanim „Integralna duhovnost”. Cilj je revitalizirati i reafirmirati period neoplatonizma, koji u sačuvanim djelima, otkriva sintezu već spominjanih aspekata duhovnog nastojanja, koje današnji scijentistički racionalizam strogo distingvira kao religiju, znanost, filozofiju, mistiku itd.
Time se baca sasvim drugačije svjetlo na sam iskon filozofije, od predsokratovaca do samih neoplatoničara, a posebno na Platonov lik i djelo. Otkriva se, doduše ne novo, ali iznova pronađeno značenje same riječi i stvari filozofije. Ona za drevne posvećenike nije bila puko promišljanje ili komentiranje tuđih misli i zapisa, nego način života. Koji je spoj mističkog asketizma i smirenog napora da se unutarnji doživljaj što primjerenije transponira u riječi, tekstove, odgoj i obrazovanje mladih, kao i da se implementira u sva područja života šire zajednice (uvjetno rečeno, da metafizika nađe svoj izraz, točnije, odraz u politici).
U neoplatoničkoj viziji filozofije, prepoznajemo vječnu mudrost, filosofiu perennis, sanathana dharmu ili theosofiu, koja okuplja istinske posvećenike kroz sva vremena i iz svih krajeva planete. Prepoznajemo isti obrazac šireg i uskog kruga tražitelja od Orfeja, preko Pitagore do Platona. Ali i u drevnim kršćanskim, istočnjačkim i ezoterijskim zajednicama, sve do danas. Načelno smo dogovarali i predavanja na neke druge teme, poput mističnog kršćanstva i sl.
Koliko ste truda uložili u sam seminar i koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima?
Teško mi je procijeniti uloženi trud, kad se radi nešto što se voli, onda tu nema osjećaja težine. Sigurno je već i samo sudjelovanje u seminaru razlog za iznimno zadovoljstvo. A povratne informacije te iskazan interes poznatih i nepoznatih pratitelja nakon održanog predavanja ugodno su me iznenadili.
Tvoja svijest, nalazi se – u tebi
Koje su vaše najdragocjenije spoznaje o Bogu i duhovnosti koje ste stekli tijekom vašeg rada ali i osobnog života?
Na razne načine osvjedočio sam se u to da je Bog bezuvjetna Ljubav, uvijek i svuda prisutna. Da zapravo nije ništa strano, pa čak niti različito od nas samih. Nitko nije
isključen ili manje vrijedan u Božjim očima. Isto tako, nema nemogućeg niti granica, osim ako ih naš um ne prihvati. No na ovoj planeti za školovanje i rast duša, djelatna je i suprotna sila. Svaki čovjek stoji između ta dva izvora i ima slobodu svakog trena odabrati kojem se priklanja.
Na čemu je fokus vaših trenutnih projekata?
Uz stalno nastojanje da „sokratovski” širim i potičem filozofijski žar u neposrednom kontaktu s ljudima, cilj mi je održati već dogovorena predavanja o neoplatonizmu u sklopu Seminara i u podcastu „Srdačno naši” Domagoja Nikolića. Povratak dostojanstva filozofiji i čovjeku, a to dvoje ide ukorak, možda bih nastavio i preko internetskog i preko književnog angažmana, ako prilike budu tome naklonjene.
Što biste htjeli posebno poručiti čitateljstvu portala?
Sve čemu težimo, sve od čega bježimo, sve što je uopće moguće, od atoma do Boga, nalazi se – u tvojoj svijesti. Nema ničega što bi se ikad moglo pojaviti izvan nje. A tvoja svijest, nalazi se – u tebi. Pa tko si onda ti? Na to pitanje nitko ne može nikad odgovoriti osim tebe sama. I onoliko koliko u srcu plačeš za odgovorom, toliko ćeš sebe sama otkriti.
rođena u Tomislavgradu, u Bosni i Hercegovini 28. 11. 1990 godine.
2015 sam završila studij novinarstva i odnosa s javnošču na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Doktorantica na PDS doktorskom studiju Jezici i kulture u kontaktu, Informacijske i komunikacijske znanosti, smjer OSJ.
Autorica i koautorica nekoliko znanstvenih i istraživačkih radova. Radno iskustvo rad na dvije lokalne radiopostaje, lokalne portale. Od 2020 sam novinarka i autorica članaka i tekstova o feminizmu, rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju.
U slobodno vrijeme čitam, pišem, provodim u prirodi i usavršavam svoje kvalifikacije i sposobnosti.