Prošla je ponoć, tek nekoliko minuta novog dana, ali ne bilo kakvog dana, već onog koji će mnogima potjerati žmarce po koži… onog kojeg se neki i danas boje, onog koji ima svoju zanimljivu i nadasve, bogatu prošlost: Danas je, naime – petak 13.
Čak i u ovo ‘moderno doba’, ispunjeno novim tehnologijama, znanstvenim otkrićima, pa čak i turističkim putovanjima u svemir, ljudski se rod teško odriče – praznovjerja. Ono je u toliko segmenata ukorijenjeno u nama da se još i dan danas može sresti osoba koja će tri puta pljunuti ako će joj crna mačka prijeći preko puta. Ne moram ni spominjati raspoloženje ako se razbije ogledalo jer osim očigledne štete još uvijek ima onih kojima će na pamet pasti – sedam godina nesreće.
Zavijanje pasa u noćnim satima ili zvuk malenog ćuka i dalje asocira na ‘nečiju skoru smrt’, a prolazak ispod ljestava još uvijek je nepreporučljiv. Pa bez obzira koliko ste skloni praznovjerju – svaki će od vas odreagirati kada se ili jednom ili nekoliko puta u godini poklope jedan dan i jedan broj. I dok će, pretpostavljam većina s podsmijehom odmahnuti glavom, drugi će taj dan doživjeti kao izvjesnu prijetnju, upozorenje – što i ne čudi jer baš taj dan ima svoju višestoljetnu povijest.
Bila praznovjerna ili ne, svaka će vam osoba na svijetu znati odgovoriti kada je pitate koji se dan smatra najnesretnijim u godini….
K’o iz topa će ispaliti – Petak 13.
Nitko točno ne zna od kada je ili kojim događajem krenuo strah od tog dana. No, čini se kako je broj 13 imao predznak negativnog broja u prilično davnoj prošlosti.
Na primjer:
Iz nekog ga je nepoznatog razloga iz svog poznatog zakonika maknuo poznati vladar Babilona – Hamurabi. Naime, najpoznatiji ‘Hamurabijev zakonik’, taj, na više od dva i pol metra, klinastim pismom ispisani dokument iz cca 1792. godine p.n.e., a koji se danas nalazi u muzeju Louvre, u Parizu, na kojem su numerirani brojna pravila i zakoni tadašnjeg društva – nema zakona pod rednim brojem – 13. preskočen je.
Čini se kako je 13-ica ipak svoj ozloglašeni status dobila tijekom razvoja kršćanstva.
Bili vjernici ili ne, svi znamo biblijsku priču o posljednjoj večeri na kojoj se druže 12 apostola i Isus. Zbroj sudionika na tom događaju jest, naravno 13, a jedan među njima, Juda Iškariotski je bio presudan za daljnji razvoj događaja. Naravno, kako je prema praznovjerju – baš on bio taj 13-ti, po Isusa ‘nesretan’ gost.
Nesretnoj su 13-ici, kršćani pridodali i petak kao nesretan dan
Biblijske priče to potvrđuju. Naime, Eva je Adamu ponudila plod spoznaje ( tu nesretnu jabuku koja to uopće nije bila ), baš u petak. Cain se odlučio riješiti svoga brata Abela baš na taj dan, a kruna svega je naravno – raspeće Isusa koje se dogodilo, pogađate – u petak.
Kako stvari stoje – petak kršćanima baš i nije bio omiljen dan, a iza toga možda ali samo možda stoji bivša rimska politeistička vlast koja je petak baš suprotno, iznimno cijenila kao dan kojim je vladala božica – Venera, najljepša božica ljubavi, ljepote i seksa.
Čak su i Nordijci svojoj najljepšoj članici mnogo božnog panteona, Freyi – poklonili petak. Osim toga, zahvaljujući baš njenom imenu Germani taj dan zovu – Freitag, a oni engleskog govornog područja – Friday.
Ipak, trebalo je proći podosta godina kako bi se petak i datum 13. sreli u jednom danu, a koji je, čini se od tog trenutka postao sinonim za nesretnu kombinaciju. Na petak 13. listopada, 1307 godine, časnici francuskog kralja Filipa IV, uhićuju na stotine vitezova Templara, optuženih za idolatriju, homoseksualnost, klanjanje samom Sotoni. Do tog trenutka – toliko hvaljen red koji je svoju priču započeo čuvajući hodočasnike na putu za Jeruzalem da bi potom sudjelovali, više manje uspješno u križarskim ratovima, ubrzo je istrijebljen iz zapravo jednostavnog razloga. Postali su premoćni, ponajviše – financijski.
Taj se dan pamti u povijesti upravo po ukidanju ali i ubijanju mnogih templara i kako stvari stoje od tog događaja nadalje ima svoj negativan predznak. Sumnja prema tom danu tijekom stoljeća samo je rasla i svaki bi se negativan događaj ili zlo koje bi se dogodilo na petak 13. pripisalo njegovoj zlokobnosti.
Uvjetno rečeno, i nedavni događaji samo su pridodali zlokobnosti tog dana.
Na primjer:
Tijekom II. Svjetskog rata, Buckinghamsku su palaču 13. rujna ( petak 13. ), bombardirali njemački avioni, najrazorniji tropski ciklon koji je 1970. razorio Bangladeš i odnio više od 300 tisuća života, dogodio se na petak 13., čileanski je ratni zrakoplov s kompletnom posadom jednostavno nestao 13. studenog 1972. ( petak 13. ) pa ako baš hoćete – Tupac Shakur, za one koji nekim čudom ne znaju, legenda hip-hop kulture, ubijen je 13. rujna 1996. ( petak 13. )
Dalo bi se svakako nabrojati još nesreća i nezgoda koje su se dogodile baš na petak 13. i svaka ta, za neke koincidencija dok za one druge potvrda zlokobnosti toga dana, samo jača negativan predznak tog dana, koji se u nekim godinama zna pojaviti i nekoliko puta.
Postoji čak i fobija od tog dana koja se zove – Paraskevidekatriafobija i svaka će osoba koja pati od tog poremećaja imati gadnih problema sa sobom kada dođe taj dan. Tek da napomenem kako mnogi hoteli i ostali smještajni kapaciteti nemaju sobu pod brojem 13, dok su neke višekatnice jednostavno izbjegle taj broj. Liftom ćete s 12. kata odmah doći na 14.
Dakle, odmahivali vi glavom, podsmjehujući se tom datumu, on je ipak ostao jedan simpatičan dokaz našeg praznovjerja, vrlo živ i danas – u već spomenuto vrijeme modernih novotarija i znanstvenog napretka.
Tek za kraj
Petak 13. je za mnoge bio usudan dan, dan kada se ili dogodila nesreća ili je završio nečiji život.
No, netko se i rodio baš na petak 13. tj. 13. kolovoza, ( petak 13. ) 1899., u Leytonstoneu, prigradskom naselju istočnog Londona, rođen je Alfred Hitchcock a svi znamo njegov umjetnički izričaj.
Mi smo redakcija portala Aboutmen.hr – regionalnog online magazina za modernog muškarca, a Vi trenutno čitate članak s našom 5+ preporukom! 🙂 Pišemo, istražujemo, kreiramo, iznosimo mišljenja ali rado saslušamo i Vaša! Svoje radove, upite i prijedloge suradnji možete nam poslati na mail info@aboutmen.hr .
