Intervju: Sanja Vlahović – pogled u svijet moderne filozofije

„Želim da svako u sebi prihvati i cijeni izvorni pitagorejski pojam filozofije, a to je ljubav prema mudrosti.“

Sanja Vlahović

Sanja Vlahović je svestrana, zanimljiva, oštroumna filozofkinja, astrologinja, pijanistica i spisateljica. Postala je medijski eksponirana zahvaljujući gostovanju na alternativnim YouTube kanalima. Svojim komentarima i kritikama donijela je svježinu u suhoparne programe koji veličaju određene ideologije. Završila je srednju glazbenu školu za talente Andre Navara u Podgorici, na odsjeku za klavir. Više puta je nagrađivana kao pijanistica. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću 2017. s najvišom ocjenom na temi Smisao muzički lijepog u estetici Eduarda Hanslicka. 2022.godine je magistrirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, s najvišom ocjenom, na temu Nietzscheovo razumijevanje kulture i vječno vraćanje istog.

Široko područje interesa

Zainteresirana je za egzistencijalizam, filozofiju pesimizma, etiku, estetiku filozofija apsurda, od filozofa posebno Schopenhauer, Nietzschea, Kierkegaard i Cioran. Astrologijom se bavi jer je duboko zanima Božanski poredak nebeskih tijela koji utječe na ljude i upravlja njihovim sudbinama.

Neki baner

Uskoro će biti objavljena vaša knjiga, „Bog i kultura, slobodna volja i vraćanje istog“, kako je ona nastala, što vas je najviše inspiriralo da napišete vašu knjigu, koliko ste truda uložili i što očekujete od objavljivanja knjiga?

Dugogodišnji interes za filozofski rad Nietzschea i problem suvremenog kulturnog preobražaja, bio mi je povod i za magistarski rad na temu filozofiju Friedrich Nietzschea i Arthur Schopenhauera. Nakon obranjene magistrature, istraživala sam dalje i nova saznanja uobličila u knjigu, čiji je naslov “Bog i kultura, slobodna volja i vječno vraćanje istog.” Nije bio veliki trud, već veliko uživanje u produbljivanju duhovnog interesa za moguće odgovore. Kada knjiga najzad izađe iz tiska, krajem ove godine, očekujem da u naše vrijeme duhovne krize počne otvorena rasprava, ne samo povodom knjige, o gorućim problemima našega vremena u kome se završava odjednom niz povijesnih epoha i počinje nešto nepoznato, svečovječanski globalna kulturna revolucija. U krizi je sve: religija, nauka, kultura, umjetnost, filozofija, nema autoriteta i ljudska misao i priroda kao da se pred našim očima pretvaraju u profitni pragmatizam i slijepi malograđanski racionalizam, koji nam zatvara vidike ka smislu života i Tvorcu univerzuma.

Internet kao besplatna biblioteka znanja

Je li za čitanje vaše knjige potrebno predznanje iz osnovnih pojmova, filozofije, znanosti ili je ona namijenjena svakom čitatelju otvorenog uma?

Neophodno je određeno predznanje, ali tko ga nema, može ga lako pronaći i steći na internetu, koji je danas svima dostupna univerzalna biblioteka na svim poznatim jezicima. Trudila sam se da pišem jasno i sveobuhvatno, navodeći izvore, tako da tko želi da shvati Nietzscheov originalni model kulture, ontološko – humanistički, i razlog zašto on oštro kritizira kršćanstvo i lukrativni crkveni birokratizam u ime Boga, obradila sam gotovo sva Nietzscheova djela, da što potpunije potkrijepim svoju tezu.

Tko vam je najviše podrške pružio tijekom pisanja i kome biste se posebno htjeli zahvaliti?

Ima mnogo bića s kojima sam bila u komunikaciji, koja su mi pomogla na dva načina – Inputom svesti i Inputom znanja. Neka od njih su po egzistenciji iznad ljudi: primala sam ideje i duševne poticaje za koje se ne može reći da potiču iz mog iskustva i obrazovanja. Što se tiče onih koji su mi konkretno pomogli za knjigu, poimenično ću ih navesti i zahvaliti im se u prvom izdanju.

Borba s predrasudama

Kakve su reakcije ljudi na vaš rad, nedavno ste objavili da vas iritiraju ljudi s predrasudama koji optužuju iz vlastitog neznanja, s kakvim negativnostima ste se morali suočiti i koliko vas je to učinilo snažnijom za nova stvaralaštva i rad?

Kod vjerskih ljudi suvremena kriza kršćanska koja ulazi u dramatičnu fazu izaziva ne samo ogromnu nelagodnost već i agresiju prema svim drugima koji slobodno misle. Hiljadu i više godina kršćanska ideologija gušila je Antičku filozofiju, duhovnu kulturu kozmološke i postsokratovske filozofije, koje su se najzad oslobodile tek u renesansi.

Naše naučno tehnološko doba zahtjeva preuređenje sistema vrijednosti, kao i nove oblike vjerovanja. Upravo iz tog razloga Nietzscheov ontološko – humanistički model kulture, koji sam otkrila i u knjizi prvi put obradila, stječe sve veću popularnost, jer Nietzche pod pojmom nadčovjeka podrazumijeva visoko moralnu ličnost koja etičkim sredstvima vlada tehnologijom i razvojem nauke. Duhovno unaprijed suzbijajući opasnosti transhumanizma Nietzscova filozofija je pravi odgovor na krizna pitanja našeg vremena. Kritike koje mi upućuju zaslijepljeni vjernici, zatim neznalice filozofije i neuki kritičari magije, alkemije, astrologije i okultizma, samo me jačaju u uvjerenju da astrološku nauku shvatim na izvorno religijski način, i pitajući se u kakvoj vezi su zvijezde i planete sa mnom, možda otkrijem razlog zašto ovaj svet postoji kakav jeste, pa čak i nebeske uzroke naše ljudske sudbine.

Suština poruke mladima

Postali ste eksponirani gostujući na brojnim alternativnim kanalima, koja je suština vaših poruka u medijima, postoji li nit vodilja na koju želite usmjeriti ljude?

Osnovno mentalno stanje i svest koju želim da prenesem drugima je vjernost svom unutrašnjem glasu i odgovornost za izbor postupaka i moralnosti u svakodnevnom životu. I kada se hiljade ljudi slože s vama, a nekoliko njih negativno ostrašćenih ne složi, to samo pojačava moju iskrenost i želju za jedan bolji svet i ljepše čovječansko društvo. Osnovna obrazovna poruka mojih gostovanja je da što širi krug ljudi mora da počne da se bavi filozofskom metafizikom, Etikom i Estetikom da bi mogli na jedan ljudski dostojan način da prožive svoje kratkoročno zemaljsko vrijeme. Filozofija nije samo učenje iz knjiga, nego dar harmoniziranja s kozmosom, ali i dobrovoljna namjera ne-filozofa da bilo što shvate. Želim da svako u sebi prihvati da cijeni izvorni pitagorejski pojam filozofije, a to je ljubav prema mudrosti.

Intervju: Sanja Vlahović
Foto: Sanja Vlahović / privatna arhiva

O predavanjima

Možete li nam nešto više reći o vašem angažmanu seminari filozofije i religije, koja je suština programa i kakve sadržaje obuhvaćaju predavanja?

Moj seminar koristi moderna tehnološka sredstva za diseminaciju filozofskih ideja i postavljanje religijskih, ali i opće vjerskih pitanja koje se ne odnose na pojedine religije u kojima caruju neprikosnoveni stavovi – dogme. Često se susrećem s domaćim pravoslavnim kritičarima koji zaboravljaju da je koncept vjerovanja u Tvorca iznad kršćanstva, mnogo stariji od kršćanstva, o kome govore i mistici kao o kršćanstvu pre Hrista. Još 1.300 godina pre Kristovog raspeća, kada je, izgnan iz Egipta, Mojsije došao u Sinajsku pustinju, zatekao je brojne isposnice i u njima iskrene Božje podvižnike, u vrijeme kada ni on sam, Mojsije, za Krista nije znao. Zato je na mom nezavisnom seminaru pristup religiji filozofski slobodan, i sudjeluju gosti koji slobodno razmišljaju tražeći vlastiti put do filozofske istine i do Boga. Za sadržaj seminara molim vas pogledajte link https://www.youtube.com/results?sp=mAEB&search_query=seminar+ya+filoyofiju+i+religiju

Budućnost?

Što je najljepše što vam je donio dosadašnji rad i kakve su ambicije i planovi?

Diskusija filozofske istine je u dijalektičkom odnosu sa sugovornicima, s onim koji se slažu, a još i dragocjenije, s onima koji se ne slažu. Nije isto kada čovjek razmišlja u samoći i kada to čini javno, jer to pojačava odgovornost za izrečeno. Čuvena spisateljica Virginia Woolf, govorila je: „Kada pišem, zamišljam da to činim na pozornici glasno izgovarajući svaku riječ.“ Izoštravanje mišljenja i pojačavanje argumentacije uz evoluciju mojih filozofskih stavova, eto što je uloga seminara. Iako sam se već oprobala u nastavi filozofije. Želim to da nastavim zbog ogromne svježine koju susret s kritičkim očima mlade generacije zahtjeva u mišljenju, odnosno uzdiže svijest.

Prepoznavanje, ljepote filozofije

Što biste željeli poručiti čitateljima i čitateljicama?

Završila sam osnovne studije filozofije u Crnoj Gori, ali zbog ne–filozofskog ponašanja kolega koji su formalno bili na mjestima filozofske struke i ne-etičkog odlučivanja o mojoj sudbini, magistarske studije završila sam u Srbiji na Univerzitetu u Novom Sadu.

Čitajući Nietzscheovu kritiku obrazovanja u 19. vijeku, shvatila sam da nikakav napredak u školovanju filozofa nije učinjen, nego se nazadovalo, posebno u mojoj domovini, zbog čega u regiji bivše Jugoslavije nema pravih filozofskih autoriteta, izuzimam Slavomira Žižeka koji je neomarksistički sociolog i politolog. U suštini, svaki filozof koji ima novu ideju je samouk, uči iz vlastitog života i biblioteka, iz knjiga i misli davno preminulih filozofa.

I kako se na prirodnu dužinu života požalio poznati srpski metafizičar Branislav Petronijević: „S filozofima prvog reda, koje sam smatrao najboljim, Platonom, Leibniz i Kantom, ostao sam gladan razgovora, dovikujući se kroz vjekove, samo preko njihovih djela i nedovršenih misli.“ Lijepo bi bilo da mogu danas da porazgovaram s Nietzscheom, sa Schopenhauerom, s Cioranom.

Neki baner
No Comments Yet

Comments are closed